Korizma se prikazuje kao duhovni hod prema vazmenom otajstvu koji povezuje katehezu i obrede za pripravnike za krštenje s obnovom krštenih kroz molitvu, pokoru, Sveto pismo i sakrament pomirenja. Nedjeljna liturgija ima prednost, propovijedanje treba tumačiti krštenje i Božje milosrđe, a župe trebaju podupirati katekumene, pokornička slavlja, bogoslužje radnim danom i zajedničke pobožnosti poput križnoga puta. Pokornički značaj izražava se ograničenjima u uporabi cvijeća, glazbala i poklika Aleluja, a posebne se upute daju za Pepelnicu, korizmene nedjelje te prekrivanje križeva i slika. Veliki tjedan započinje procesijom na Cvjetnicu i cjelovitim navještajem Muke; misa posvete ulja očituje jedinstvo biskupa s njegovim svećenicima i uključuje blagoslov ulja. Vazmeno trodnevlje, od večernje mise Večere Gospodnje do Večernje na Nedjelju Uskrsnuća, vrhunac je liturgijske godine. Upute obuhvaćaju Euharistiju i pranje nogu na Veliki četvrtak, bogoslužje Muke i klanjanje križu na Veliki petak, oganj, čitanja, krsne obrede i Euharistiju Vazmenoga bdjenja te krsni spomen na Nedjelju Uskrsnuća. Pedesetodnevno vazmeno vrijeme traje do Pedesetnice, uz mistagošku katehezu, skrb za novokrštenike, vazmenu svijeću i usklađivanje pučkih pobožnosti s liturgijom.